Subota, 12 Svibanj 2012 17:56 Autor Neven Budak

Poštovane kolegice, poštovani kolege,

Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti u suradnji s Društvom za hrvatsku povjesnicu i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu priprema IV. Kongres hrvatskih povjesničara 2012. Kongres će se održati od 1. do 5. listopada 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tema kongresa je "Sloboda", a zamišljeno je da se obuhvate svi aspekti povijesti bez obzira na vremenska razdoblja.

Prethodni Kongresi bili su organizirani tako da su moderatori pojedinih sekcija pozivali referente i organizirali rad sekcija. Nažalost, na naš ovogodišnji poziv upućen moderatorima odazvala ih se samo nekolicina. Zbog toga smo odlučili promijeniti sustav prijave referata. Za Četvrti kongres pojedinci se mogu prijavljivati izravno Organizacijskom odboru, koji će potom izvršiti selekciju i organizirati referate u smislene cjeline. Dakako, postojeće se sekcije mogu i sada organizirati same i prijaviti cjelovit program sekcije. Dakle, kao i na prethodnim kongresima, rad će biti organiziran u sekcijama i plenarno.

Molim Vas da temu svog referata, uz sažetak do 1000 znakova, pošaljete do 1. lipnja 2012. na e-mail adresu kolege dr. sc. Tomislava Galovića ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ), člana Organizacijskog odbora. Prijave se primaju isključivo elektronskom poštom.

Kao i na prethodnim Kongresima, organizator nije u mogućnosti pokriti troškove referentima, ali ćemo nastojati osigurati sredstva za određenu participaciju, barem za one sudionike koji su nezaposleni ili nisu na projektima.

Kotizacija za sudjelovanje na Kongresu iznosi 300,00 kn (studenti, nezaposleni i umirovljenici 150,00 kn), a nastavnicima će se izdavati potvrde o sudjelovanju.

Molimo Vas da ovu obavijest proslijedite svima za koje mislite da bi bili zainteresirani za sudjelovanje.

U nadi da ćemo se vidjeti na Četvrtom kongresu hrvatskih povjesničara, srdačno Vas pozdravljam

prof. dr. sc. Neven Budak
Predsjednik HNOPZ-a

Četvrtak, 10 Svibanj 2012 07:17 Autor Emir O. Filipović

Imamo zadovoljstvo obavijestiti Vas da je na web stranici uglednog evropskog udruženja medievalista "Ménestrel" objavljen tekst o srednjovjekovnim studijama u Bosni i Hercegovini. Tekst je pisan na engleskom jeziku a uskoro će se pojaviti i prijevod na francuski. U njemu se, iz perspektive historičara srednjeg vijeka, obrađuju bosanskohercegovačke ustanove, univerziteti, istraživački centri, društva, biblioteke, arhivi, muzeji, časopisi, te je zastupljen i poseban segment o izučavanju historije srednjovjekovne Bosne izvan granica Bosne i Hercegovine. Tekstu možete pristupiti preko sljedećeg linka: Bosnie-Herzégovine.

Ciljevi Udruženja "Ménestrel" su promoviranje internetskih resursa za srednjovjekovne studije, posebno na francuskom jeziku, rad na međunarodnoj promociji historičara srednjeg vijeka i rezultata njihovih istraživanja, spajanje mostova među medievalistima, obezbjeđivanje slobodnog kritičkog indeksa internetskih resursa za istraživače, studente i ostale. Iako se izvorni poziv ovog Udruženja razvijao tokom godina, ipak su promoviranje korištenja interneta u istraživačkim aktivnostima medievalista, analiziranje dostupnih resursa te doprinošenje prepoznatljivosti srednjovjekovnih studija na internet mreži, ostali njegovi osnovni ciljevi.

Tekst o srednjovjekovnim studijama u Bosni i Hercegovini objavljen je u segmentu web stranice koji nosi naziv "Medievalisti na mapi" i koji predstavlja svojevrstan direktorij srednjovjekovnih studija po državama. Ta stranica nudi kratak osvrt na izučavanje srednjovjekovne historije u našoj zemlji sa pregledom korisnih linkova i podataka o najvažnijim institucijama, društvima, publikacijama, bibliotekama, arhivima i drugim resursima. Ona je prvenstveno namijenjena onima koji su zainteresirani za istraživanje srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini, ali i ostalima koje zanima srednjovjekovni period u Bosni.

Emir O. Filipović

Ponedjeljak, 07 Svibanj 2012 19:26 Autor Redakcija časopisa Inicijal

Obavještavamo Vas da je Centar za napredne srednjovekovne studije, sa sjedištem u Beogradu, pokrenuo naučno glasilo pod imenom Inicijal – Časopis za srednjovekovne studije (Initial – A Review of Medieval Studies).

Časopis će primati priloge iz svih naučnih oblasti koje izučavaju srednji vijek (od kraja III do kraja XVI stoljeća) – historije, historije umjetnosti, arheologije, etnologije, filologije, filozofije, teologije i drugih.

Predviđene su sljedeće stalne rubrike:
- Članci i rasprave
- Izvorna građa
- Prikazi, kritike i osvrti
- Naučni život
- Iz naučnog arhiva (prijevodi i/ili ponovljena izdanja značajnih naučnih radova koji su već objavljivani na stranom jeziku ili u teško dostupnim publikacijama)

Javni poziv za prikupljanje priloga možete pogledati na sljedećem linku: Javni poziv, a detaljno uputstvo za njihovo priređivanje na sljedećem: Uputstvo za suradnike.

Rok za prijavljivanje radova za prvi broj časopisa je 1. oktobar 2012. godine.

Prilozi se šalju na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Za više informacija o časopisu Inicijal i o radu Centra za napredne srednjovekovne studije možete se obratiti na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Redakcija časopisa Inicijal

Srijeda, 02 Svibanj 2012 08:58 Autor Dženan Dautović

U četvrtak, 26. aprila 2012. godine, u malom amfiteatru Filozofskog fakulteta u Sarajevu, pred okupljenim kolegama, prijateljima i studentima prof. dr. Lovrenovića, te predstavnicima novinskih kuća, predstavljena je najnovija knjiga iz pera ovog bosanskohercegovačkog medievaliste. Knjiga je izašla u suradnji izdavačkih kuća Dobra knjiga iz Sarajeva i Synopsis iz Zagreba, a predstavlja zbirku ranije objavljenih članaka prof. Lovrenovića.

Promociju je vodio Željko Ivanković, urednik izdanja, a uloga promotora pripala je recenzentima, prof. dr. Esadu Kurtoviću i prof. dr. Marku Karamatiću. Nažalost, prof. Kurtović je zbog bolesti bio spriječen da učestvuje u promociji te je njegov tekst pročitao Emir O. Filipović. U izlaganju su oba promotora naglasila da je knjiga sastavljena od tri skupine članaka ("O bosanskom autokefalnom kršćanstvu", "Bosanski mitovi", "O pionirima i nastavljačima") koji se međusobno prožimaju i čine jednu smislenu cjelinu, dajući ranije objavljenim pristupima novi značaj. U pročitanoj recenziji prof. Kurtovića istaknuta je pohvala kvalitetnoj tehničkoj izradi knjige te autorovim naporima na polju istraživanja rada starije generacije bosanskih historičara, uz nadu da će prof. dr. Lovrenović i dalja istraživanja usmjeriti u tom pravcu. Prof. Karamatić se osvrnuo na neobičan naziv knjige istaknuvši da je inspiriran istoimenom sintagmom koju je upotrijebio poznati književni teoretičar Stanko Lasić u pismu upućenu Branku Matanu. I iz ovako odabranog naslova vidi se autorov odnos prema historiografiji i svim njenim izazovima, što je dodatno potvrdio i prof. dr. Dubravko Lovrenović u svom obraćanju na kraju promocije zahvalivši se svojoj porodici za razumijevanje pokazano tokom nastanka ovog djela.

Posjećenost promocije dovoljno svjedoči o žudnji naše akademske javnosti za kvalitetnim novim djelima koja postaju sve rjeđa, ali i o liku i djelu prof. Lovrenovića koji su garant čitljivosti i intrigantnosti štiva. Da je knjiga, osim stručnoj, namijenjena i široj javnosti, svjedoči autorov stav koji se podudara sa mišljenjem čuvenog Erica Hobsbawma: "Povjesničari su po profesiji dužni podsjećati svoje sugrađane na ono što bi oni htjeli zaboraviti".

Dženan Dautović

Nedjelja, 22 Travanj 2012 08:41 Autor Dženan Dautović - Senja Mahinić - Irfan Teskeredžić

Dana 18. aprila 2012. grupa studenata Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođena asistentima mr. Emirom O. Filipovićem i Amirom Duranovićem, posjetila je jednu od najznačajnijih historijskih lokacija na Jadranu – Dubrovnik. Iako je ciljeva ovog puta bilo više (mnogima od studenata ovo je bila prva posjeta Dubrovniku, obilazak Državnog arhiva, muzeja itd.) može se reći da su svi ispunjeni. Uspješno realiziranom izletu znatno su doprinijeli i profesionalno osoblje prevoznika "Hukić Tursa" iz Sarajeva, ali i izuzetno povoljni vremenski uslovi koji su pratili studente i nastavno osoblje cijelog dana.

Centralni dio ekskurzije bila je posjeta Državnom arhivu, smještenom u palači Sponza, institutciji od ogromnog značaja za proučavanje prošlosti Bosne i Hercegovine, naročito srednjovjekovnog i osmanskog perioda. Srdačno dočekani od kompletnog osoblja, studentima je naročitu čast priredio viši arhivist Zoran Perović, koji je uz veliki trud organizovao malu izložbu najznačajnijih povelja koje se čuvaju u Državnom arhivu, čast koju tokom života nisu imali ni neki od najznačajnijih historičara – istraživača. Tako su, uz zanimljivo izlaganje domaćina, studentima pokazane: najstarija povelja koja se čuva u arhivu – ugovor sa Pizom iz 1169. godine, te povelja-falsifikat iz 1023 o osnivanju Lokrumskog samostana, zatim knjiga naređenja dubrovačkog kneza – Praecepta Rectoris, Višegradski ugovor iz 1358. kojim je dogovoren odnos Dubrovnika i novog vrhovnog vladara – Ugarske kraljevine, ugovori Dubrovačke republike sa osmanskim sultanima, a na kraju i pismo sa ličnim potpisom Napoleona. Studentima su svakako najzanimljivije bile srednjovjekovne povelje bosanskih kraljeva, o kojima su tokom studija mnogo čuli, a sada se po prvi put našli u njihovoj neposrednoj blizini. Pored oba primjerka, koja se čuvaju u Dubrovniku, čuvene povelje bana Kulina iz 1189. izložene su i dvije povelje iz kancelarije Tvrtka I, prva iz 1355. dok je još bio ban, a druga iz 1382. godine kada je preuzeo kraljevski dignitet. Jedna od najljepših povelja svakako je bila i ona kralja Stjepana Tomaševića iz 1461. sa velikim visećim voštanim pečatom. Stručnost i brižnost prema poveljama, koju je tokom izlaganja pokazao kolega Perović, najbolji su dokaz da su ove povelje u dobrim rukama i na sigurnom mjestu. Cjelokupno izlaganje su studenti pratili s oduševljenjem. Ovom prilikom se svakako moraju uputit zahvale uposlenicima arhiva, naročito našem domaćinu Zoranu Peroviću, za topao doček i nesvakidašnji prijem koji je ostavio utisak na sve nas.

Prije i poslije posjete Državnom arhivu, učesnici ekskurzije su proveli u obilasku i razgledavanju brojnih kulturno-historijskih znamenitosti ovog grada. Posjećeni su Knežev dvor, Pomorski muzej, franjevačka crkva, crkva sv. Vlaha, lazareti, dubrovačke zidine itd. Neki od studenata dali su pravi istraživački osjećaj ovoj posjeti, tražeći kuću velikog vojvode Sandalja Hranića i crkvu koju je podigla kraljica Marija, supruga kralja Stjepana Tomaševića, u čemu su jedni uspijeli a drugi ne.

Šetnja Stradunom, prelijepo vrijeme te impresije koje su na sve ostavile dubrovačke građevine prepune historije, kod svakog od učesnika ove male ekskurzije su ostavile želju da nekada ponovo dođe u ovaj izuzetni grad. Stručne ekskurzije, nekada sastavni dio nastavnog procesa a u današnjem vremenu brzog življenja i ekonomske nestašice rijedak događaj, ostavljaju posebno dug utisak kod učesnika i bude želju za naučno-istraživačkim radom, te se nikako ne smije dopustiti da nestanu iz iz univezitetske prakse.

Dženan Dautović - Senja Mahinić - Irfan Teskeredžić

Srijeda, 18 Travanj 2012 00:26 Autor Dženan Dautović

Novi broj Radova Filozofskog fakulteta u Sarajevu izašao je iz štampe početkom aprila 2012. i donosi niz vrijednih i zanimljivih radova iz historije srednjeg vijeka. Inače, ova knjiga Radova je posvećena nedavno preminulom profesoru Iljasu Hadžibegoviću, u čiju čast je prošle godine organiziran i Okrugli stol uz učešće prijatelja, saradnika i studenata prof. Hadžibegovića, čiji radovi su ovdje i objavljeni. Osim toga, publikovana su i izlaganja s okruglog stola "Nastava historije u školama u Bosni i Hercegovini" održanog na Filozofskom fakultetu u Sarajevu tokom maja 2011. godine.

Srednjovjekovni period u rubrici Članci i rasprave je zastupljen s četiri pristupa. Radom "Iz historije odgoja i obrazovanja u Dubrovniku i dubrovačkom zaleđu (Učenje dobrih običaja, manira i pismenosti)" (185-193) prof. dr. Esad Kurtović na osnovu nekoliko ugovora iz serija Diversa Cancellariae i Diversa Notariae dubrovačkog arhiva analizira pojave da mladići i djevojke iz dubrovačkog zaleđa dolaze u Dubrovnik na služenje i izučavanje zanata u sklopu čega bivaju od gospodara podučeni dobrim manirima i lijepom ponašanju. Marjan Drmač je preglednim radom "Veliki knez bosanski Radoje i dilema oko njegovog stećka" (195-209) na jednom mjestu okupio svu historiografsku građu o ovome velikom knezu, oko čijeg lika i djela postoji dosta neslaganja. Istaknuvši da su moguće dvije opcije, tj. da se radi ili o županu i knezu Radoju Radosaliću ili o knezu Radoju Dragosaliću, autor se opredjeljuje za prvu varijantu, na osnovu natpisa na nadgrobnom stećku velikog kneza. Zijad Halilović iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u svom radu "Nekropola sa stećcima la lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice, Višegrad" (211-227) obrađuje historijske podatke o širem  području Kaoštice, iz koje je porijeklo vodila vlasteoska porodica Vladimirića-Radosalića, kneževa nižeg reda na dvoru Pavlovića, a zatim i stanje, te prethodne radove na lokalitetu Mramorje. Do sada uglavnom nepoznate i jako zanimljive detalje o "Boravku bosanskog kralja Tvrtka II Tvrtkovića u Beču tokom 1435. godine" (229-245) prezentirao je Emir O. Filipović. Iz niza izvora njemačke, austrijske i češke provinijencije autor slikovito prezentira ne samo jako izraženu mobilnost srednjovjekovnog vladara, već i niz interesantnih i pikantnih podataka o dvorskoj kulturi srednjeg vijeka, položaju i značaju Sigismunda Luksemburškog (a pored njega i Tvrtka II), jačanju gradske aristokratije, što sve vodi jasnom zaključku o pripadnosti Bosne Evropskom kulturno-civilizacijskom krugu.

I u rubrici Prikazi, recenzije i osvrti ima više radova o prezentaciji srednjovjekovne historiografije. Tako je Midhat Dizdarević predstavio nedavno objavljenu knjigu Vesne Bikić "Vizantijski nakit u Srbiji, modeli i nasleđe" (2010), a Dženan Dautović rad Irene Benyovsky Latin "Srednjovjekovni Trogir: prostor i društvo" (2009). Dvije monografije čuvene medijavelistkinje Desanke Kovačević-Kojić su prikazane u ovim Radovima. Narcisa Semić se osvrnula na zbriku radova rečene autorice "Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek)" objavljenu 2007. godine, a Dženan Dautović na njenu najnoviju monografiju "Srednjovjekovna Srebrenica XIV-XV vijek" (2010). Prošireni i dopunjeni magistarski rad dr. Esada Kurtovića prikazala je prof. dr. Vesna Mušeta-Aščerić, zatim rad grupe autora posvećen jednom od najvećih vladarskih ličnosti srednjeg vijeka Sigismundu Luksemburškom "Emperor Sigismund and the Ortodox World" predstavio je Emir O. Filipović, dok je jedno od novijih djela izašlih iz pera prof. dr. Dubravka Lovrenovića "Stećci: bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka prikazao" Enes Dedić. I drugi članovi Stanka su dali svoj doprinos u ovim Radovima. Tako je Sejfudin Isaković prikazao "Historijska traganja, br.5", Slaven Tadić "Povijesne priloge, br. 40", Semir Hambo "Građu o prošlosti Bosne 4", a Ivan Botica je dao izvještaj sa Međunarodnog znanstvenog skupa "Stjepan Tomašević (1461. – 1463.) – Slom srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva".

U rubrici Aktivnosti Odsjeka za historiju Emir O. Filipović je dostavio "Izvještaj o radu Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije" iz koga se mogu vidjeti aktivnosti Društva u prvoj godini od osnivanja, te dalji planovi rada. I na kraju, u rubrici In Memoriam, pored sjećanja na nedavno preminulog profesora Ibrahima Karabegovića, mogu se pronaći osvrti na život i djelo Sime Ćirkovića od prof. dr. Peje Ćoškovića i Bogumila Hrabaka od prof. dr. Esada Kurtovića.

Iz priloženog sadržaja Radova Filozofskog fakulteta u Sarajevu može se vidjeti da će i ovaj broj ostaviti trajan trag u historiografiji srednjovjekovnog perioda.

Dženan Dautović

Utorak, 01 Studeni 2011 13:01 Autor Emir O. Filipović

Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije i JU Muzej Tešanj imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe "Povelje i pisma srednjovjekovnih bosanskih vladara" koja je postavljena povodom obilježavanja obljetnice i dana Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Svečano otvorenje izložbe održat će se u petak, 4. novembra 2011. godine, s početkom u 11.00 sati, na drugom spratu Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U promociji će učestvovati doc. dr. Esad Kurtović, doc. dr. Lejla Nakaš i mr. Emir O. Filipović.