Arheološki leksikon Hercegovine (Snježana Vasilj, Nina Čuljak, Ante Paponja), Mostar, 2012, 302 str.

U izdanju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke objavljena je monografija "Arheološki leksikon Hercegovine" autora Snježane Vasilj, Nine Čuljak i Ante Paponje. Na preko 300 stranica u boji predstavljena je arheološka lična karta Hercegovine sa najvažnijim pronađenim artefaktima i lokalitetima. Posebna vrijednost ove monografije je to što je tekst uporedno štampan i na engleskom jeziku, čime je njen sadržaj približen neuporedivo širem auditoriju.

Uvodne stranice monografije zauzima određivanje geografskog okvira Hercegovine, da bi se potom prešlo na pregled historijata arheoloških istraživanja na hercegovačkom području. Počeci arheologije u Hercegovini vežu se za fra Anđela Nuića, na koga se nastavio veliki rad Ćire Truhelke i drugih arheologa njegove generacije, kao što su Karlo Patsch, Franjo Fiala, Kosta Hörmann i drugi. Pravu ekspanziju arheološka istraživanja na tlu Hercegovine doživljavaju u vremenu od 1950. do 1992. godine, kada djeluje niz istaknutih istraživača: Alojz Benac, Đuro Basler, Šefik Bešlagić, Pavao Anđelić, Irma Čremošnik, Ivo Bojanovski, Marko Vego, Borivoj Čović i drugi. Prvih stotinjak stranica leksikona odnosi se na prethistorijski periodu i antiku, a naredna dva poglavlja posvećena su srednjovjekovnom razdoblju.

Poglavlje "Starokršćansko i ranosrednjovjekovno razdoblje" obrađuje niz arheoloških nalaza iz najranijih stoljeća srednjovjekovne prošlosti prostora današnje Hercegovine. To su artefakti pronađeni na lokacijama kao što su Mogorjelo, Mokro, Korito, Sultići, Zavala, Gorica itd. Najčuveniji od nalaza iz ovog perioda svakako je Humačka ploča (X-XII st.), koja se danas čuva u Muzeju franjevačkog samostana sv. Ante na Humcu. Razvijeni srednji vijek je bilo naročito dinamično doba za područje Hercegovine, stoga ne čudi bogatstvo pronađenih arheoloških nalaza, pogotovo nekropola stećaka i ostataka utvrđenja. Iz opširno urađenog kataloga, koji zauzima zadnji dio vodiča, može se vidjeti da je od ukupno 2.524 arheološka nalazišta u Hercegovini, za srednji vijek vezano njih 1.093.

Arheološki vodič Hercegovine predstavlja vrijedan izdavački uspjeh i u narednom periodu bit će veoma korisno djelo za upoznavanje najstarije prošlosti ovog djela naše države.

Dženan Dautović

Ispis PDF